Centar za pružanje usluga u zajednici Dubrovnik za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom državna je ustanova koja bi u početku svog rada trebala pružiti usluge poludnevnog boravka za odrasle osobe, a nakon toga i za djecu s teškoćama kroz poludnevni i cjelodnevni boravak, ali i brojne druge usluge, najavila je upravo imenovana ravnateljica, dr. sc. Silva Capurso.
Kako smo pisali u prosincu, Centar je posve nova ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska, uz podršku Grada Dubrovnika. Gradsko vijeće dodijelilo im je prostore u bivšem Hotelu Stadion, besplatno na deset godina, te u proračunu osiguralo milijun i pol eura za uređenje.
Centar će za roditelje djece organizirati savjetovanja, ali i stručnu procjenu, psihosocijalnu podršku, ranu razvojnu podršku, kao i pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovnog obrazovanja. Za osobe s invaliditetom, Centar za pružanje usluga u zajednici Dubrovnik pružat će usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka uz psihosocijalnu podršku i stručnu procjenu prema potrebi, kao i organizirano, odnosno strukturirano vrijeme provedeno tijekom dana u ustanovi. Za brojne osobe s invaliditetom ova bi ustanova trebala značiti puno, kaže ravnateljica.
– Svjedoci smo da nakon završetka redovnog školovanja, koja za djecu s teškoćama u razvoju koja školu pohađaju pri Osnovnoj školi Marina Držića za djecu s posebnim programom traje do 21. godine, oni nemaju organizirano strukturirano vrijeme koje će provesti van kuće. Govorimo sada već o odraslim osobama koje se većinom ne mogu uključiti na tržište rada i nerijetko ostaju u svojim domovima. Više nemaju vrijeme koje će provesti u zajednici, s vršnjacima, nerijetko su sami kod kuće s roditeljima. Teško je u početku kada iznenada više ne idu u školu, već ostaju u vlastitome domu. Velika je to promjena za cijelu obitelj, a s godinama, usudila bih se reći, postaje još teže. Roditelji su stariji, brinu, ne samo o zdravlju svoje djece, već i o vlastitom zdravlju. Za svakog roditelja zastrašujuća su pitanja poput onog: što ako se razbolim, ako mi se nešto dogodi? Briga je to za koju je zajednica u kojoj žive, preuzela dio odgovornosti – ističe Capurso.
Kaže kako su u gradskoj upravi prepoznali važnost institucionalnog oformljavanja koje će djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima u početku pružiti osnovnu podršku u prostorima dubrovačkog bazena.
– Na tisuću četvornih metara, na mjestu koje je dostupno svima, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Grad Dubrovnik zajedničkim će sredstvima rekonstruirati prostor i učiniti ga prihvatljivim za dnevni boravak najranjivijih. Naravno, konačni je cilj izgradnja Centra koji će moći ponuditi i trajni boravak. Svi su upoznati s idejom da taj prostor bude na Bosanci, a ako to ne bude moguće, Grad Dubrovnik iznaći će novu lokaciju. Centar će se graditi u potpunosti. Ono što predstoji nakon idejnog projekta, javni je natječaj, javne nabave te rekonstrukcija prostora, a u končanici izdavanje licenci za rad i zapošljavanje stručnjaka. Nerijetko se govori kako stručnog kadra nema dovoljno, ali ipak smo svjedoci da se sve ustanove ekipiraju, pa će tako biti i s našim Centrom – kaže ravnateljica.
Navodi kako često čuje pitanje, čemu služi Centar kad imamo udruge.
– Ovdje govorimo o državnoj ustanovi, takve su dvije na širem dubrovačkom području. Centar za pružanje usluga u zajednici Maslina za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi i Centar Josipovac za osobe s intelektualnim teškoćama. Sve su ustanove danas centri koji pružaju usluge koje se ponekad i isprepliću u svojim aktivnostima, što je s obzirom na specifičnosti poslova nemoguće uvijek odijeliti. Uloga udruga civilnoga društva nešto je drugačija i ona je zapravo nadogradnja. Nikad niste čuli da ne bi trebao postojati Josipovac jer postoji Udruga Rina Mašera, ili obratno. To je nemoguće, a i jedni i drugi primarno se bave uslugama i skrbi o osobama s intelektualnim teškoćama. Prostora za rad i suradnju ima jako puno. Naša su vrata uvijek otvorena za suradnju s roditeljima djece s teškoćama, kao i osobe s invaliditetom i njihove roditelje i skrbnike. Planiramo radionice i edukacije upravo u dogovoru s roditeljima, kako bismo im pomogli u izazovima svakodnevnog života – najavljuje sugovornica.
O potrebama različitih vrsta pružatelja usluga, pomoći i podrške osobama s invaliditetom, djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima, govore i brojke.
– Nema ustanove u Republici Hrvatskoj, a usudila bih se reći niti na prostorima Europske unije, koja ima višak prostora i manjak korisnika. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, na prostoru županije je 14.417 osoba s invaliditetom, a u Dubrovniku ih je 4.676, otprilike jedna trećina. Naravno da ne trebaju svi usluge Centra za pružanje usluga u zajednici. Ali, imamo toliko osoba s invaliditetom, iako ih ne susrećemo svakodnevno. Brojka je velika i koliko god bilo nepopularno govoriti o brojkama, čini mi se da je ponekad nužno. Imamo 140 djece s intelektualnim teškoćama, 241 dijete do 19 godina koje ima oštećenja drugih organa i organskih sustava, kromosomopatije, prirođene anomalije i rijetke bolesti, 439 je djece s višestrukim oštećenjima, 79-ero s oštećenjima lokomotornog sustava, 269 s metalnim teškoćama, 401 dijete ima oštećenje središnjeg živčanog sustava, oštećenje govorno-glasovne komunikacije ima 684 djece, oštećenja vida 39 djece, perifernog živčanog sustava 12, oštećenja sluha 33 djeteta, a poremećaj iz spektra autizma njih 183. Ovo su podaci kojima raspolaže Zavod za javno zdravstvo. Govore o ukupno 238 osoba u spektru autizma, 73 osobe u županiji imaju Down sindrom, multiplu sklerozu prema podacima Zavoda ima 112 osoba, a cerebralnu paralizu i ostale paralitične sindrome 697 osoba. Trebamo li dakle Centar za pružanje usluga u zajednici Dubrovnik za djecu s teškoćama i osobe s invaliditetom? Itekako! U jednakoj mjeri potrebni su nam poludnevni i cjelodnevni boravak, kao i trajni smještaj – naglašava Silva Capurso, ravnateljica Centra za pružanje usluga u zajednici Dubrovnik za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom.
